Usmeno prevođenje i povjerljivost

Stručnjaci za usmeno prevođenje su loši špijuni.

Deutsche Welle pozabavio se pitanjem trebaju li i smiju li usmeni prevoditelji otkriti povjerljive informacije.
Jamčenje povjerljivosti je način sprječavanja štete uzrokovane širenjem potencijalno štetnih informacija kojima prevoditelj može imati pristup. Tako su, primjerice, usmeni prevoditelji prisutni na važnim političkim sastancima i za njihovo održavanje znaju puno ranije od ostatka svijeta. Bez obzira radi li se o otkrivanju podataka koje su na sastancima saznali ili o samom održavanju sastanaka pitanje je: trebaju li i smiju li usmeni prevoditelji otkriti povjerljive informacije?
Etički kodeks Međunarodnog udruženja konferencijskih prevoditelja govori o strogoj povjerljivosti koju usmeni prevoditelji moraju čuvati kada se radi o nejavnim događajima. Neki smatraju da bi usmeno prevođenje čak trebalo biti regulirano zakonskom obvezom o povjerljivosti kao što je slučaj s odvjetničkom i liječničkom strukom. U svakom slučaju, bitno je znati da je prevladavajući stav struke taj da se povjerljivost strogo čuva iz etičkih razloga i mogućih posljedica po integritet pojedinca i struke koje bi povreda povjerljivosti mogla imati.

Naša prevoditeljska agencija Global Link u Zagrebu, ima visoko postavljenu ljestvicu kada je u pitanju povjerljivost podataka i kvaliteta.

Problemi s prevođenjem akademskih naziva i stupnjeva

S obzirom da je u zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj val iseljavanja posebno uzeo maha, čest posao prevoditelja postao je prevođenje diploma, prevođenje svjedodžbi te prevođenje osobnih dokumenata i raznih potvrda. U takvim slučajevima dolazi do problema koji se odnose na prijevod akademskih naziva i stupnjeva.
Prije začetka tzv. Bolonjskog procesa prema kojem su zemlje potpisnice Bolonjske deklaracije iskazale svoju namjenu stvaranja jedinstvenog i jasnog sustava visokog obrazovanja, u većini slučajeva svaka je europska država imala vlastiti sustav visokog školovanja. Uvođenjem Bolonjskog procesa u većini europskih zemalja, a i šire, došlo je do niza promjena. Jedna od takvih je svakako uvođenje novih titula, sada po završetku preddiplomskog i diplomskog studija. Iz perspektive prevođenja titula ovdje nema većih komplikacija. Komplikacije nastaju s pokušajima prevođenja predbolonjskih titula kao što su diplomirani/a ekonomist/ica. 

Izjednačavanje starih i novih akademskih naziva regulira Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju u kojem se navodi da:
„Stručni naziv stečen završetkom sveučilišnoga dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema (VSS), izjednačen je s akademskim nazivom magistar odnosno magistra uz naznaku struke ili magistar inženjer, odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke ili doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke, sukladno članku 4. ovoga Zakona.“ 
 No, navodi se i sljedeće...
Na linku saznajte više o prevođenju akademskih naziva i stupnjeva.

Usmeni prijevod na hrvatski jezik

Zbog fizičkih ograničenja zgrade i broja dostupnih kabina nije moguće osigurati usmeno prevođenje na sve jezike i sa svih jezika, stoji u odgovoru povjerenice Reding

Zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu Zdravka Bušić, Ivana Maletić, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Dubravka Šuica uputili su zajedničko pitanje Europskoj komisiji u vezi s nepostojanjem usluge prijevoda na hrvatski jezik tijekom konferencija za medije koje se održavaju u toj Instituciji.
Europarlamentarci su upozorili na to da se ne smije zapostaviti činjenica da je hrvatski jezik službeni jezik Unije i da je prošlo gotovo osam mjeseci punopravnog članstva u EU. Naglašavajući kako je riječ o velikom propustu jer je svim europskim novinarima osiguran simultan prijevod na vlastite jezike, dok su hrvatski dopisnici prikraćeni za to pravo, zastupnici su pozvali Komisiju da objasni zašto dosada nije osigurala prijevod na hrvatski jezik tijekom konferencija za medije te da se izjasni kada planira uvesti prijevod na jezik najmlađe članice europske obitelji.

Što stoji u odgovoru povjerenice Vivian Reding o prijevodu na hrvatski jezik saznajte odmah na linku.

Izbjegnite stvarne i vrlo skupe posljedice kod prevođenja

[JESTE LI ZNALI]?

1980. godine, 18-godišnji Willie Ramirez primljen je u bolnicu na Floridi u komatoznom stanju. Njegova je obitelj pokušala objasniti njegovo stanje doktorima, ali pričali su samo španjolski. Bilingualni član osoblja je pokušao pomoći prevođenjem. Nažalost, riječ na španjolskom „intoxicado“ je preveo kao intoksiciran, pijan. Profesionalni usmeni prevoditelj bi tu riječ ispravno preveo kao otrovan. Zbog krivog prijevoda doktori su pretpostavili da je Willie pijan ili pod utjecajem droga. Njegovi su simptomi nalikovali nekome tko se predozirao, ali nažalost je Willie imao moždano krvarenje. Zbog tog krivog prijevoda liječnici su kasno primijenili ispravnu terapiju i Willie je ostao kvadriplegičar. Sudskom tužbom dobio je odštetu od 71 milijun dolara.

Ne igrajte se tuđim životima. Izbjegnite stvarne i vrlo skupe posljedice.
Mi nismo samo 100% predani poštivanju pravila struke, već smo razvili i 100% kontrolirani sustav upravljanja prevoditeljskim projektima kako bi osigurali kvalitetu s ciljem Vašeg zadovoljstva i uspjeha.
Vaš Global Link, obratite nam se s povjerenjem!

Najozbiljnije greške kod prevođenja

Poznavanje dva jezika nije isto kao i prevođenje. Prevođenje je posebna vještina na kojoj profesionalci godinama rade kako bi je svladali. Nepažnja i nedovoljno poznavanje jezika mogu dovesti do vrlo krivih prijevoda. No i najboljim se prevoditeljima ponekad omakne greška. Prevoditelji i autori Nataly Kelly i Jost Zetzsche u svojoj izvrsnoj knjizi Found in Translation daju nekoliko primjera kada su krivi prijevodi imali vrlo stvarne i vrlo skupe posljedice.

O najozbiljnijim greškama kod prevođenja čitajte na linku.

Problemi transkribiranja govora

Transkribiranje govora zahtjevan je i mukotrpan zadatak. Postoje, kako se čini, dvije tehnike kojima se možemo poslužiti u ovom poslu. Transkribiranje “pješke” tj. metodom slušanja i zapisivanja ili pak metodom potpomognutom različitim softwareima.
Tu svakako trebamo uzeti u obzir jezik na ili s kojeg transkribiramo, što je iznimno važno prilikom uporabe softwarea. Naime, prepoznavanje nekih jezika nije jednako dobro razvijeno u svim softwareima. Prilikom transkripcije s hrvatskog jezika tako nećete imati mogućnosti umetanja interpunkcije izgovorom željenog znaka kako to, recimo, možete na engleskom, francuskom i drugim jezicima.
Sama transkripcija raznim softwareima ima i svoje specifične probleme neovisno o jeziku. Neki od njih su idiolekti raznih govornika tj. karakterističnog govora pojedinca koji često osnovu ima u dijalektu, ali je specifičan za pojedinca u uporabi vokabulara, gramatike i izgovora. Imajući to na umu lako je zaključiti da prepoznavanje govora neće biti jednako učinkovito za različite govornike u pogledu njihove boje glasa, naglaska i sličnih karakteristika. U jezicima kao što je engleski problem predstavljaju i homofoni koji se često mogu zapisati pogrešno jer softwarei nisu u mogućnosti prepoznati kontekst.
Saznajte više o transkribiranju govora na linku.

Korisni savjeti za lekturu

„Razlika između zamalo prave riječi i prave riječi je zapravo ogromna – poput razlike između krijesnice i munje.“
Mark Tw.ain

Ne postoji univerzalna formula za savršenu lekturu svakog teksta. Ali, možda će vam ovih 10 savjeta pomoći da uočite svoje greške prije nego što ih netko drugi primijeti.

 1.Napravite stanku između sastavljanja teksta ili prevođenja i lekture..

 2.Usredotočite se na jednu vrstu problema istodobno

 3.Ponovno provjerite činjenice, brojke i vlastite imenice.

 4.Pregledajte tekst u papirnatom obliku.

 5.Pročitajte tekst naglas.

 6.Koristite spellchecker.

 7.Pročitajte tekst naopačke. 

 8.Sastavite svoju kontrolnu listu za lekturu.

 9.Zatražite pomoć.

 10.Budite odmorni.

 Lektura nije nuklearna fizika, ali se ne bi trebala olako shvaćati. Ako želite ostaviti dobar dojam, izbjegnite što je moguće više pogrešaka. Imajte na umu da nitko nije savršen, pa ne budite previše strogi prema sebi ako vam se potkrade neka greškica. Errare humanum est.