Najozbiljnije greške kod prevođenja

Poznavanje dva jezika nije isto kao i prevođenje. Prevođenje je posebna vještina na kojoj profesionalci godinama rade kako bi je svladali. Nepažnja i nedovoljno poznavanje jezika mogu dovesti do vrlo krivih prijevoda. No i najboljim se prevoditeljima ponekad omakne greška. Prevoditelji i autori Nataly Kelly i Jost Zetzsche u svojoj izvrsnoj knjizi Found in Translation daju nekoliko primjera kada su krivi prijevodi imali vrlo stvarne i vrlo skupe posljedice.

O najozbiljnijim greškama kod prevođenja čitajte na linku.

Problemi transkribiranja govora

Transkribiranje govora zahtjevan je i mukotrpan zadatak. Postoje, kako se čini, dvije tehnike kojima se možemo poslužiti u ovom poslu. Transkribiranje “pješke” tj. metodom slušanja i zapisivanja ili pak metodom potpomognutom različitim softwareima.
Tu svakako trebamo uzeti u obzir jezik na ili s kojeg transkribiramo, što je iznimno važno prilikom uporabe softwarea. Naime, prepoznavanje nekih jezika nije jednako dobro razvijeno u svim softwareima. Prilikom transkripcije s hrvatskog jezika tako nećete imati mogućnosti umetanja interpunkcije izgovorom željenog znaka kako to, recimo, možete na engleskom, francuskom i drugim jezicima.
Sama transkripcija raznim softwareima ima i svoje specifične probleme neovisno o jeziku. Neki od njih su idiolekti raznih govornika tj. karakterističnog govora pojedinca koji često osnovu ima u dijalektu, ali je specifičan za pojedinca u uporabi vokabulara, gramatike i izgovora. Imajući to na umu lako je zaključiti da prepoznavanje govora neće biti jednako učinkovito za različite govornike u pogledu njihove boje glasa, naglaska i sličnih karakteristika. U jezicima kao što je engleski problem predstavljaju i homofoni koji se često mogu zapisati pogrešno jer softwarei nisu u mogućnosti prepoznati kontekst.
Saznajte više o transkribiranju govora na linku.