srijeda, 15. ožujka 2017.

Rizici strojnog prevođenja

Svatko se barem u jednom trenutku koristio softverom za strojno prevođenje, kao što je Google Translate, Bing Translator, Babelfish i sl.

Osnovna zamisao takvih strojnih prevoditelja je pružanje usluge koja bi automatski i u kratkom razdoblju prevela tekst s jednog jezika na drugi bez ikakve dodatne ljudske intervencije, i to uspješno i bez greške. Takvi alati koji nude besplatan i brz prijevod zadnjih se godina strahovito brzo razvijaju i napreduju, ali su ograničeni samo na situacije kad nam je potreban brz i letimičan prijevod, koji nam služi samo da shvatimo sadržaj nekog teksta. Strojni su prijevodi kvalitativno i stilistički poprilično inferiorni profesionalnim prijevodima. Iako ovi alati postaju sve inteligentniji zbog povećane uporabe (što onda dodatno vodi do još povećanije uporabe), takvi su alati prikladni samo za povremene, neformalne prijevode te zasigurno nisu pogodni za prave poslovne dokumente.

Osnovni razlog za to je u tome što softveri za strojno prevođenje rabe računalno generirane prijevode koji se oslanjanju na velike baze podataka prethodno prevedenih sadržaja te koji potom pokušavaju reorganizirati izvorni tekst na potrebni jezik. Tom metodom proizvode statistički ekvivalent najboljeg prijevoda, što ostavlja mnogo prostora za pogreške. Softverski inženjeri “podučavaju” moderne sustave tako da stalno unose glosare i dokumente u sustav kako bi povećali referentnu građu pohranjenu u bazi podataka i pokušali pružiti više kontekstualnih primjera o tome kad se određeni izraz može pojaviti. Zatim se sve svodi na to je li sustav u mogućnosti donijeti odluku o tome koji je prijevod najprikladniji. Takav softver rabi najbolje moguće poklapanje, koje može ali i ne mora biti ispravno.

A kada je riječ o poslovnim prijevodima, velikih grešaka ne smije biti.
 
Nažalost, sve više i više tvrtki se oslanja na Googleov otvoreni sustav prevođenja ili druge sustave strojnog prevođenja za prijevod svojih tekstova i internetskih stranica na strane jezike, što može biti vrlo opasna odluka.

Strojno prevođenje bez sumnje je značajno napredovalo od svog nastanka tijekom 1950-ih; međutim, još uvijek postoji mnogo potencijalnih poteškoća s korištenjem ove metode prevođenja u poslovne svrhe. Ako poduzeće ima značajan broj loših prijevoda kad je riječ o njihovim proizvodima i uslugama, zasigurno mogu očekivati ​​pad prodaje. Kupci neće znati kakav proizvod ili uslugu poduzeće u stvarnosti prodaje. U mnogim slučajevima taj je gubitak veći od iznosa koji bi početno ulaganje u profesionalni prijevod zahtijevalo.
Posljednja stvar koju poduzeće želi napraviti je otjerati korisnike davanjem povoda da izgube povjerenje u poduzeće. Ako poduzeće ne može uspjeti ni pravilno prevesti tekst o svojim proizvodima ili uslugama, što to govori o samoj kvaliteti proizvoda ili usluge? Takve pogreške mogu naznačivati nedostatak kvalitete i predanosti klijentima, koji će brzo odvesti svoje poslovanje drugdje.

Čak i dobro uspostavljeni brandovi mogu biti na gubitku od prevelikog broja pogrešno prevedenih tekstova. Ako se poduzeće uspjelo etablirati u nekoj drugoj državi, to je uglavnom signal da bi poduzeće trebalo imati temeljito razumijevanje jezika i kulture te države.
Kada je riječ o prevođenju sadržaja kao dijela vaše međunarodne marketinške strategije, strojno prevođenje zasigurno nije ispravna opcija. Istina, jeftino je i od vas traži minimalan napor, ali na kraju dana, želite li stvarno smanjiti vrijednost sadržaja visoke kvalitete koji ste stvorili za vaše domaće tržište? Bez obzira jeste li u potrazi za prijevodom marketinške brošure, tehničkog korisničkog priručnika ili korporativne internetske stranice, vrijeme i novac koje ste utrošili na proizvodnju tih materijala bit će uzalud ako strojno prevođenje ne uspije ispravno prenijeti vaš tekst na drugi jezik.
Prednost korištenja ljudskim prevoditeljima jest da oni izvrsno znaju kako bi se specifična terminologija trebala prevesti te kako ispravno prenijeti duh vašeg sadržaja na drugi jezik.

Nema komentara:

Objavi komentar