Svatko se barem u jednom trenutku koristio softverom za strojno prevođenje, kao što je Google Translate, Bing Translator, Babelfish i sl.
Osnovna zamisao takvih strojnih prevoditelja je pružanje usluge koja
bi automatski i u kratkom razdoblju prevela tekst s jednog jezika na
drugi bez ikakve dodatne ljudske intervencije, i to uspješno i bez
greške. Takvi alati koji nude besplatan i brz prijevod
zadnjih se godina strahovito brzo razvijaju i napreduju, ali su
ograničeni samo na situacije kad nam je potreban brz i letimičan
prijevod, koji nam služi samo da shvatimo sadržaj nekog teksta. Strojni
su prijevodi kvalitativno i stilistički poprilično inferiorni
profesionalnim prijevodima. Iako ovi alati postaju sve inteligentniji
zbog povećane uporabe (što onda dodatno vodi do još povećanije uporabe),
takvi su alati prikladni samo za povremene, neformalne prijevode te
zasigurno nisu pogodni za prave poslovne dokumente.
Osnovni razlog za to je u tome što softveri za strojno prevođenje
rabe računalno generirane prijevode koji se oslanjanju na velike baze
podataka prethodno prevedenih sadržaja te koji potom pokušavaju
reorganizirati izvorni tekst na potrebni jezik. Tom metodom proizvode
statistički ekvivalent najboljeg prijevoda, što ostavlja mnogo prostora
za pogreške. Softverski inženjeri “podučavaju” moderne sustave tako da
stalno unose glosare i dokumente u sustav kako bi povećali referentnu
građu pohranjenu u bazi podataka i pokušali pružiti više kontekstualnih
primjera o tome kad se određeni izraz može pojaviti. Zatim se sve svodi
na to je li sustav u mogućnosti donijeti odluku o tome koji je prijevod
najprikladniji. Takav softver rabi najbolje moguće poklapanje, koje može
ali i ne mora biti ispravno.
A kada je riječ o poslovnim prijevodima, velikih grešaka ne smije biti.
Nažalost, sve više i više tvrtki se oslanja na Googleov otvoreni
sustav prevođenja ili druge sustave strojnog prevođenja za prijevod
svojih tekstova i internetskih stranica na strane jezike, što može biti
vrlo opasna odluka.
Strojno prevođenje bez sumnje je značajno napredovalo od svog
nastanka tijekom 1950-ih; međutim, još uvijek postoji mnogo
potencijalnih poteškoća s korištenjem ove metode prevođenja u poslovne
svrhe. Ako poduzeće ima značajan broj loših prijevoda kad je riječ o
njihovim proizvodima i uslugama, zasigurno mogu očekivati pad prodaje.
Kupci neće znati kakav proizvod ili uslugu poduzeće u stvarnosti
prodaje. U mnogim slučajevima taj je gubitak veći od iznosa koji bi
početno ulaganje u profesionalni prijevod zahtijevalo.
Posljednja stvar koju poduzeće želi napraviti je otjerati korisnike
davanjem povoda da izgube povjerenje u poduzeće. Ako poduzeće ne može
uspjeti ni pravilno prevesti tekst o svojim proizvodima ili uslugama,
što to govori o samoj kvaliteti proizvoda ili usluge? Takve pogreške
mogu naznačivati nedostatak kvalitete i predanosti klijentima, koji će
brzo odvesti svoje poslovanje drugdje.
Čak i dobro uspostavljeni brandovi mogu biti na gubitku od prevelikog
broja pogrešno prevedenih tekstova. Ako se poduzeće uspjelo etablirati u
nekoj drugoj državi, to je uglavnom signal da bi poduzeće trebalo imati
temeljito razumijevanje jezika i kulture te države.
Kada je riječ o prevođenju sadržaja kao dijela vaše međunarodne
marketinške strategije, strojno prevođenje zasigurno nije ispravna
opcija. Istina, jeftino je i od vas traži minimalan napor, ali na kraju
dana, želite li stvarno smanjiti vrijednost sadržaja visoke kvalitete
koji ste stvorili za vaše domaće tržište? Bez obzira jeste li u potrazi
za prijevodom marketinške brošure, tehničkog korisničkog priručnika ili
korporativne internetske stranice, vrijeme i novac koje ste utrošili na
proizvodnju tih materijala bit će uzalud ako strojno prevođenje ne
uspije ispravno prenijeti vaš tekst na drugi jezik.
Prednost korištenja ljudskim prevoditeljima
jest da oni izvrsno znaju kako bi se specifična terminologija trebala
prevesti te kako ispravno prenijeti duh vašeg sadržaja na drugi jezik.
Nema komentara:
Objavi komentar