srijeda, 19. rujna 2018.

Najozbiljnije greške kod prevođenja

Poznavanje dva jezika nije isto kao i prevođenje. Prevođenje je posebna vještina na kojoj profesionalci godinama rade kako bi je svladali. Nepažnja i nedovoljno poznavanje jezika mogu dovesti do vrlo krivih prijevoda. No i najboljim se prevoditeljima ponekad omakne greška. Prevoditelji i autori Nataly Kelly i Jost Zetzsche u svojoj izvrsnoj knjizi Found in Translation daju nekoliko primjera kada su krivi prijevodi imali vrlo stvarne i vrlo skupe posljedice.

O najozbiljnijim greškama kod prevođenja čitajte na linku.



utorak, 4. rujna 2018.

Problemi transkribiranja govora

Transkribiranje govora zahtjevan je i mukotrpan zadatak. Postoje, kako se čini, dvije tehnike kojima se možemo poslužiti u ovom poslu. Transkribiranje “pješke” tj. metodom slušanja i zapisivanja ili pak metodom potpomognutom različitim softwareima.
Tu svakako trebamo uzeti u obzir jezik na ili s kojeg transkribiramo, što je iznimno važno prilikom uporabe softwarea. Naime, prepoznavanje nekih jezika nije jednako dobro razvijeno u svim softwareima. Prilikom transkripcije s hrvatskog jezika tako nećete imati mogućnosti umetanja interpunkcije izgovorom željenog znaka kako to, recimo, možete na engleskom, francuskom i drugim jezicima.
Sama transkripcija raznim softwareima ima i svoje specifične probleme neovisno o jeziku. Neki od njih su idiolekti raznih govornika tj. karakterističnog govora pojedinca koji često osnovu ima u dijalektu, ali je specifičan za pojedinca u uporabi vokabulara, gramatike i izgovora. Imajući to na umu lako je zaključiti da prepoznavanje govora neće biti jednako učinkovito za različite govornike u pogledu njihove boje glasa, naglaska i sličnih karakteristika. U jezicima kao što je engleski problem predstavljaju i homofoni koji se često mogu zapisati pogrešno jer softwarei nisu u mogućnosti prepoznati kontekst.
Saznajte više o transkribiranju govora na linku.


utorak, 24. srpnja 2018.

Korisni savjeti za lekturu

„Razlika između zamalo prave riječi i prave riječi je zapravo ogromna – poput razlike između krijesnice i munje.“
Mark Tw.ain
Ne postoji univerzalna formula za savršenu lekturu svakog teksta. Ali, možda će vam ovih 10 savjeta pomoći da uočite svoje greške prije nego što ih netko drugi primijeti.

 1.Napravite stanku između sastavljanja teksta ili prevođenja i lekture..
 2.Usredotočite se na jednu vrstu problema istodobno
 3.Ponovno provjerite činjenice, brojke i vlastite imenice.
 4.Pregledajte tekst u papirnatom obliku.
 5.Pročitajte tekst naglas.
 6.Koristite spellchecker.
 7.Pročitajte tekst naopačke. 
 8.Sastavite svoju kontrolnu listu za lekturu.
 9.Zatražite pomoć.
 10.Budite odmorni.

 Lektura nije nuklearna fizika, ali se ne bi trebala olako shvaćati. Ako želite ostaviti dobar dojam, izbjegnite što je moguće više pogrešaka. Imajte na umu da nitko nije savršen, pa ne budite previše strogi prema sebi ako vam se potkrade neka greškica. Errare humanum est.



utorak, 3. srpnja 2018.

Prevoditelj: Poznajete li jezik hrane?

Zapravo svi poznajemo jezik hrane, međutim većina ljudi toga nije svjesna. Prije nego odlučite otići u novi restoran provjeravate li ocjene i recenzije gostiju koji su ga već posjetili? Većina nas odabrat će restoran koji ima najviše pozitivnih komentara i recenzija, te onaj koji nam je netko preporučio. Kako bi opisali iskustvo koje smo doživjeli u restoranu koji smo posjetili, često prilikom pisanja recenzija koristimo vrlo živopisne riječi. Te riječi koje koristimo govore o našoj psihologiji gotovo jednako kao i o samom jelu. Odnosno ono što smo napisali otkriva našu psihu, naše financijsko stanje i društveni status.
Na Sveučilištu Stanford i Carnegie Mellon provedeno je istraživanje koje je obuhvatilo 900 000 recenzija napisanih za 6 000 restorana. Kako bi bilo vrlo dugotrajno i zahtjevno čitati tolike recenzije, korištene su tehnike računalne lingvistike, odnosno program koji automatski ispisuje broj riječi, složenost, te broj ponavljanja određenih riječi kao što su neke zamjenice, imenice ili pridjevi.
Više o jeziku hrane saznajte na linku.


srijeda, 13. lipnja 2018.

Zašto su dvojezični govornici pametniji?

Kliknite na link te saznajte više o dvojezičnim govornicima iz tvornice teksa prevoditeljske agencije Global Link.
Jezik potiče naš mozak, oblikuje naše misli i omogućuje složenu komunikaciju. Riječi, izrazi i specifičnosti našeg jezika definiraju kako promatramo i tumačimo svijet. Ako govorite samo jedan jezik, taj svijet ima jasnije granice. Ali, u današnje doba rastuće globalizacije, čini se gotovo arhaičnim ograničiti se samo na jedan jezik – čak i ako vaš materinji jezik ima svjetsku važnost, kao što je slučaj s engleskim ili španjolskim jezikom.

Nema sumnje da bi, na primjer, govornik finskog opisao svijet drugačije od govornika arapskog. Na kraju krajeva, arapski jezik sigurno nema potrebe za 40 riječi ili izraza za snijeg kao finski i vjerojatno postoji značajna razlika u tome kako Finac opisuje ili čak doživljava zimski krajolik. Učenje drugog jezika, osim što nam pomažu sagledati svijet iz drugačije perspektive, može utjecati na način na koji razmišljamo o svijetu. To potvrđuju i mnoga istraživanja. Osobe koje govore različite jezike imaju bolje rezultate na testovima koji mjere tolerantnost i otvorenost prema drugim kulturama te lakše promatraju situaciju iz drugačije kulturne perspektive.


srijeda, 30. svibnja 2018.

Tražite kvalificiranog prevoditelja za stalne ili privremene projekte?


Zagrebačka prevoditeljska agencija Global Link d.o.o. je društvo specijalizirano za pružanje usluga prevođenja. Naš stručni prevoditeljski tim čine prevoditelji i sudski tumači, diplomirani profesori stranih jezika i izvorni govornici.
Svojom stručnošću, iskustvom, predanošću, individualiziranim pristupom klijentima te entuzijazmom, djelatnici i suradnici prevoditeljske agencije Global Link iz Zagreba pridonose kvalitetnoj usluzi i uspješno odgovaraju na izazove poslovnog okruženja.



Jesmo li mi karika koja vam nedostaje?

ponedjeljak, 14. svibnja 2018.

[JESTE LI ZNALI]?


Prema Jezičnom savjetniku Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u hrvatskome standardnom jeziku imenice blagdan i praznik nemaju isto značenje.
Imenicom blagdan označuje se dan posvećen vjerskomu događaju, a imenicom praznik označuje se dan kojim se obilježava događaj važan za zajednicu ili međunarodni dan posvećen čemu.
Izvor: Wikipedia
Pratite i dalje zanimljivosti iz svijeta prijevoda od prevoditeljske agencije iz Zagreba.